RUBOVI GRADA, RUBOVI MORA

Calendar69 bf4bc7235415b38c1bc8ef53678928b03dd2297c0025d04f47182dfc9afd1527 08.12.2018. Man42 ae1cb02a74a7536029db89d487ad480558c7066e2ea1ae54e2d0c9f502f76a7b
Large bbe91cbc 9ce8 4369 bb75 36e7ee303412

U subotu, 8. prosinca s početkom u 20.00 sati u osječkoj Galeriji Kazamat održat će se otvorenje izložbe „Rubovi grada, rubovi mora“. Otvorenju izložbe, s početkom u 19.00 sati, prethodi razgovor s autorima i kustosicom izložbe.

Izložba predstavlja radove suvremene dubrovačke umjetnosti, a rezultat je suradnje HDLU-a Osijek i HDLU-a Dubrovnik te je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, Grada Osijeka i Grada Dubrovnika.

Izložba je otvorena do nedjelje, 23. prosinca, a možete ju posjetiti za vrijeme radnog vremena Galerije Kazamat:
Srijeda, četvrtak i petak od 17:00 do 20:00 sati 
Subota i nedjelja od 10:00 do 13:00 sati

Ulaz na izložbu je slobodan.
_

O IZLOŽBI:
Reagiranja na dubrovački ambijent, osobito na njegova rubna i neeksponirana područja uključuju interpretaciju prostorne specifičnosti s naglaskom na izolaciju, tematiziranje eksploatacije javnog prostora i negativnih implikacija turizma, ali ponajviše „lirično“ tretiranje pejzaža koji postaje kanal osobne priče i dobiva duhovnu, metafizičku komponentu. Česta pojava, pa i svojevrsni kuriozitet dubrovačke suvremene scene odabir je određenog prostornog punkta koji se zahvaća kroz različite radove ili kroz duže vremensko razdoblje, u fotografskim serijama koje su mahom work in progress. Granice mora i neba, urbanih struktura / simbola i mora, rubna područja grada i okolnog pejzaža otvaraju prostore samoće, odmaka, melankolije, propitivanja identiteta i društvene kritike.
Intenzivan odnos fotografkinje Ane Opalić prema dubrovačkom ambijentu kreće se od uključivanja ambijenta u ispitivanje kategorije identiteta do zahvaćanja u priču i memoriju mjesta kao što je slučaj s novijom serijom fotografija Mjesto ne postoji snimljenih na Srđu. Prevladavajuća liričnost vidoeradova Ivone Vlašić kontrapunkt je složenim kategorijama koje propituje u svojim radovima bilo da je riječ o prolaznosti, nenametljivoj društvenoj kritici, nestajanju ili kao što je slučaj u radu Zabranjeno plivanje zabrani i nemogućnosti. U fotografskoj seriji Promatrači mora Antun Maračić na istom mjestu snima ljude u trenucima kontemplacije i projiciranja unutarnjih svijetova na van bilježeći zapravo potpuno prožimanje ljudi s prostorom. Ana Požar Piplica i Luko Piplica odabirom motiva često podvlače pripadnost lokalnom, konavoskom ambijentu. Luko Piplica u predstavljenom videoradu interpretira konavoski pejzaž lucidno preispitujući likovne konvencije medija koji koristi, a Ana Požar Piplica u fotografskoj seriji Leđa provodi neobične zamjene uloga – pejzaž pozadine postaje psihološki portret osobe, a njezina tjelesnost dio okružujućih prirodnih formacija. Ivana Dražić Selmani kroz prizore s obiteljskih crno-bijelih fotografija na platnima interpretira cikličke i fluidne vremenske kategorije Mediterana, dok Tina Gverović kroz medij instalacije povezuje mediteransko podneblje s pojmovima kretanja / migracija i prožimanja. Ivana Pegan Baće o kompleksnosti ambijenta progovara repeticijom magličastog kadra Grada snimljenog iz životnog prostora u kombinaciji s intimistički intoniranim tekstom ispisanim pisaćom mašinom. Slikar Viktor Daldon ne odustaje od svog primarnog medija, a u predstavljenim Horizontima – sugestivnim ogoljelim pejzažima, vidljiv je njegov specifični slikarski proces koji uvijek računa sa slojevitošću nanosa i kako sam umjetnik poluozbiljno zna reći “uništavanjem” slike i “ispravljanjem greške“. Opipavanje bila ambijenta imanentno je dubrovačkom fotografu Marku Ercegoviću, a njegov rukopis karakterizira poetika svakodnevnice koja se očituje u fragmentarnosti, ambivalentnosti i fragilnosti zahvaćenog prizora. Kroz reducirani oblikovni rječnik, defanzivnost i nenametljivost geste u performansima i intervencijama u prostor, Slaven Tolj i Pasko Burđelez progovaraju o ključnim egzistencijalnim i društvenim problemima. Svim ovim umjetnicima zajednički je sustavni rad na preispitivanju stvarnosti u društvenom i metafizičkom smislu, problematiziranje konvencija medija koje koriste, te aktivna i kreativna komunikacija s dubrovačkim ili šire gledano mediteranskim ambijentom.
Rozana Vojvoda