Izložba: Memorija / Mejra Mujičić i Darije Petković

Calendar69 bf4bc7235415b38c1bc8ef53678928b03dd2297c0025d04f47182dfc9afd1527 12.10.2019. Man42 ae1cb02a74a7536029db89d487ad480558c7066e2ea1ae54e2d0c9f502f76a7b
Large 890149d0 8d8a 4824 a13b e4c47a8dada2

“Izložba „Memorija“ koja donosi radove dvoje umjetnika – Mejre Mujičić i Darija Petkovića - istražuje odnos prema prošlosti kao kulturno trajanje i identitet kao produkt političke imaginacije.
U svojoj multimedijalnoj instalaciji Mejra Mujičić govori o kulturnom naslijeđu kao slojevito generiranom sadržaju u vremenskom kontinuitetu, evocirajući neka prošla vremena i povijesne procese ovih prostora. Korijene ovoga rada nalazimo u nekim prijašnjim autoričinim umjetničkim istraživanjima vlastita identiteta koja se ovaj put, kroz obiteljsku sagu i daleke korijene u Bosni, nastavljaju nadograđivati motivima obiteljske i kulturno-povijesne memorije. Multimedijalna instalacija sastoji se od video projekcije koja prikazuje detalje objekata zvanih „ćumurhane“ u kojima se i danas u nekim selima u Bosni proizvodi ugljen (ćumur), deset metara dugačkog crteža ugljenom na papiru te nekoliko vreća ugljena. Kopati ugljen, živjeti od ugljena i stvarati ugljenom vraća nas u povijest, početke umjetnosti, ali i ne tako davne, no zaboravljene načine preživljavanja u našim krajevima koji su se oslanjali na socijalno zajedništvo, humanost i solidarnost.
Uloga fotografije u prikazu društvenoga trenutka i urbani krajolik kao kulturološka kategorija povezana s iskustvom prostora koji svjedoči povijesnu memoriju u funkciji proizvodnje identiteta, kontinuirani su interes fotografskih istraživanja Darija Petkovića posljednjih desetak godina. Nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska već 30 godina ne prestaje biti „društvo u tranziciji“ koje, baš kao i ono nakon Drugoga svjetskog rata, karakterizira negacija društvenih vrijednosti prethodnoga razdoblja i povijesni revizionizam. Takva puknuća kontinuiteta u svim segmentima društva amputirala su i mnoga zdrava mjesta na kojima su do danas ostale praznine. Kao protagoniste svoga fotografskog eseja o povijesnoj memoriji, Petković odabire šest lokaliteta – šumu Bedenik kraj Bjelovara, uvalu Slana na Pagu, Crvenu luku kraj Biograda, Karađorđevo – Tikveš, kanal Sava – Odra i biblioteku Političke škole u Kumrovcu.“
(iz teksta kustosice Anite Zlomislić)

Izložba je rezultat višegodišnje međugalerijske suradnje Galerije Vladimir Bužančić i Galerije Kazamat.

Realizirana je uz potporu Ministarstva kulture RH, Grada Osijeka i Grada Zagreba.

 

TRAJANJE IZLOŽBE: 12. 10. 2019. - 27. 10. 2019.
OTVORENJE IZLOŽBE: 12. ožujka 2019. u 20 sati